Ekspropriacija (11)

Komentariši Go to comments

Ekspropriacija

 

Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH

U međuvremenu, Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH[1] izmijenjen je 2010. godine. Osnovna izmjena se odnosi na to da se ne isplaćuje naknada radi izvođenja određenih radova na cestama za eksproprisanu nekretninu kada se ekspropriše nekretnina u vlasništvu Federacije BiH, kantona, grada, općine, javnih preduzeća ili ustanova. U vezi s tim, ukoliko se radi o nekretnini koja je dijelom u vlasništvu Federacije BiH, kantona, grada, općine, javnih poduzeća ili ustanova, a dijelom u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, pravo na naknadu pripada samo tim pravnim i fizičkim osobama srazmjerno njihovom suvlasničkom dijelu. Također, novim izmjenama je predviđeno da korisnik ekrproprijacije putem javnog oglasa pozove vlasnike nekretnina radi sporazumnog pribavljanja nekretnine, te pokuša sporazumno riješiti sticanje prava vlasništva nad nekretninom, ukoliko ne postoji neslaganje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja na nekrtnini.

 

Zakon o eksproprijaciji Republike Srpske[2]

Ispraviti grešku:

Prijedlog za eksproprijaciju podnosi se organu uprave za imovinsko-pravne poslove. O žalbi protiv rješenja o eksproprijaciji odlučuje Republička uprava za geodetske i pravne poslove. U slučaju da se ne postigne sporazum oko naknade, u organ uprave dostavlja pravomoćno rješenje nadležnom sudu.

Ustavni sud Republike Srpske je 19. maja 2010. donio odluku[3] kojom je utvrđeno da član 3. stav 2. i član 15. stav 2. Zakona o eksproprijaciji nisu saglasni sa Ustavom Republike Srpske. Naime, Sud je istakao da je, pored taksativno nabrojanih oblasti u utvrđivanja općeg interesa za eksprorijaciju nekretnina, predviđena i mogućnost utvrđivanja općeg interesa i za potrebe stambene i poslovne izgradnje i za uređivanje zemljišta za te potrebe. Ne izuzimajući činjenicu da u tržišnoj privredi raste i potreba zadovoljenja zahtjeva od općeg interesa za građane, potrebno je uskladiti opće potrebe i zaštitu privatnog vlasništva. Slijedom navedenog, Sud je istakao da utvrđivanje općeg interesa za stambenu izgradnju nije stvar isključivo cjelishodne procjene zakonodavca bez posebnih kriterija usvajanjem urbanističkog plana. Iako Sud nije zanemario činjenicu da privatno vlasništvo nije neograničeno, smatra da uticaji društvene zajednice na ovo vlasništvo mogu samo biti izuzeci koji prethodno moraju biti podvrgnuti oštroj kontroli i procjeni da li se radi o općoj potrebi zajednice, te da zaštita privatnog vlasništva ne leži samo i isključivo u domenu prava na naknadu za izvlašćenu nekretninu. Shodno navedenom, ne može se smatrati općim interesom oduzimanje odnosno eksproprijacija nekretnina jednim licima u korist drugih radi zadovoljenja njihovih istovrsnih imovinskih potreba. Osporenim odredbama se ugrožavaju prava građana jer licima kojima se oduzima imovina nije data mogućnost da u određenom postupku zaštite svoja imovinska prava, imajući u vidu činjenicu da im je uskraćeno pravo na ulaganje žalbe ili drugog odgovarajućeg pravnog lijeka, a što je zagarantovano Ustavom, te da se gradnja stambenih i poslovnih objekata ne može generalno podvesti pod općim interesom. Također, Sud je naglasio da na ovaj način vlasnici eksproprisanih nekretnina nose pretjeran teret, čime se krši pravo na mirno uživanje imovine iz člana 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju.

Dana 10. oktobra 2010. godine Ustavni sud Republike Srpske je donio odluku[4] kojom se utvrđuje da član 18. stav. 5. i član 48. Zakona nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske. Naime, cijeneći član 18. st. 5. Zakona prema kojem se protiv akta Vlade o utvrđivanju općeg interesa ne može pokrenuti upravni spor, Sud je utvrdio da ova odredba nije u saglasnosti sa Ustavom. Imajući u vidu pravnu prirodu eksproprijacije, nesumnjivo je da se aktom o utvrđivanju općeg interesa za eksproprijaciju određenih nepokretnosti izravno zadire u imovinska prava vlasnika tih nepokretnosti, bez obzira na to da li se radi o oduzimanju ili ograničavanju ovih prava. Imajući ovo u vidu, utvrđivanje općeg interesa mora biti podvrgnuto kontroli zakonitosti. U suprotnom se daje prednost korisniku eksproprijacije, koji se na taj način stavlja u povlašten položaj u odnosu na vlasnika predmetne nepokretnosti koji nema mogućnost ulaganja pravnih sredstava protiv odluke koja direktno utiče na njegova imovinska prava. Time se dovodi u pitanje i zaštita pravne sigurnosti građana, kao i načelo vladavine prava iz Ustava Republike Srpske.

Član 48. je prestao važiti objavljivanjem odluke Ustavnog suda od 19. maja 2010. godine. Naime, ovom odlukom Sud je utvrdio da član 3. koji je propisivao da se nepokretnosti mogu eksproprisati u svrhu izgradnje stambenih i poslovnih objekata, nije u skladu sa Ustavom Republike Srpske. S obzirom da odredba člana 48. reguliše pitanja eksproprijacije zemljišta za stambene potrebe i potrebe izgradnje poslovnih objekata, utvrđeno je da ni ova odredba nije saglasna sa Ustavom Republike Srpske.

 

Zakon o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu BiH[5] izmijenjen je i dopunjen tokom 2010. i 2011. godine. Izmjenama i dopunama Zakona detaljnije je propisan postupak eksproprijacije, izmijenjeni su zakonski rokovi, te su jasno određeni koji organi uprave odlučuju u toku postupka. Nova izmjena Zakona određuje da se naknada za ekspropriranu nekretninu određuje u novcu u visini tržišne vrijednosti eksproprirane nekretnine ili davanjem odgovarajuće nekretnine u vrijednosti ne većoj od tržišne vrijednosti eksproprirane nekretnine u vrijeme zaključenja sporazuma o naknadi. Ovakva odredba napravila je značajnu razliku u odnosu na entitetske zakone, koji propisuju da se visina naknade po pravilu određuje davanjem druge odgovarajuće nekretnine koja se eksproprira, a tek ako vlasnik nekretnine koja se eksproprira ne prihvati drugu nekretninu, naknda se određuje u novcu te ne može biti niža od tržišne vrijednosti nekretnine koja se eksproprira.

[1] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji FBiH, Službene novine FBiH, br. 36/10 od 16.06.2010;

[2] Službeni glasnik Republike Srpske, br. 112/06, 37/07, 66/08;

[5] Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o eksproprijaciji nekretnina u Brčko distriktu BiH, Službeni glasnik Brčko distrikt BiH, br. 19/10 i 15/11.

  1. Trenutno nema komentara.
  1. No trackbacks yet.

Komentariši