Pravo na zaštitu privatnog života, porodice, stana i prepiske (11)

4.7. Pravo na zaštitu privatnog života, porodice, stana i prepiske

 

4.7.2. Pravo na privatnost

 

4.7.2.2. Prikupljanje i pohranjivanje informacija koje traži država i pristup informacijama. – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj: 76/11) dodatno su precizirane odredbe ovog Zakona odnosno ovaj Zakon se uskladio u potpunosti sa Direktivom 95/46 Evropskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u okviru obrade ličnih podataka, te o slobodnom toku tih podataka.

Izmjenama i dopunama se između ostalog, preformulišu se i dodatno preciziraju pojedine odredbe te definišu određeni pojmovi koji se u Zakonu koriste, utvrđuje obaveza kontrolora koji nema sjedište na teritoriji Bosne I Hercegovine da odredi predstavnika za obradu podataka, regulišu posebni slučajevi kada Agencija vrši prethodnu kontrolu, detaljnije reguliše prenos podataka u inostranstvo, uređuje obrada ličnih podataka putem video-nadzora i prigovor u vezi direktnog marketinga te dodatno reguliše nezavisno djelovanje Agencije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 32. sjednici, održanoj 27. decembra 2007. godine, donijelo Odluku o početku rada Agencije, a na 51. sjednici, održanoj 03. juna 2008. godine, imenovao direktora Agencije i od tada Agencija je počela sa radom. Početkom rada Agencije prestala je da djeluje Komisija za zaštitu ličnih podataka.

Agencija za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini je samostalna upravna organizacija čija nadležnost i djelokrug poslova su propisani Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“ broj: 49/06).

Poslovi iz nadležnosti Agencije su:

1. nadgledanje provođenja odredbi ovog Zakona i drugih zakona o obradi ličnih podataka;
2. postupanje po podnesenim prigovorima nosioca podataka;
3. podnošenje Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine godišnjeg izvještaja o zaštiti ličnih podataka;
4. praćenje uslova za zaštitu ličnih podataka davanjem prijedloga za usvajanje ili izmjenu zakona koji se odnose na obradu ličnih podataka, te davanje mišljenja o prijedlozima tih zakona i briga o ispunjavanju kriterija zaštite podataka koji proističu iz međunarodnih sporazuma obavezujućih za Bosnu i Hercegovnu.

Agencija je ovlaštena da:

1. posredstvom inspekcije, nadzire ispunjavanje obaveza propisanih ovim Zakonom;
2. vodi Glavni registar;
3. prima primjedbe i prigovore građana koje se odnose na kršenje ovog Zakona;
4. donosi provedbene propise, smjernice ili druge pravne akte, u skladu sa Zakonom;
5. nalaža blokiranje, brisanje ili uništavanje podataka, privremenu ili trajnu zabranu obrade, upozorava ili opominje kontrolora;
6. podnosi zahtjev za podnošenje prekršajnog postupka u skladu sa ovim Zakonom;
7. daje savjete i mišljenja u vezi sa zaštitom ličnih podataka;
8. sarađuje sa sličnim organima u drugim državama;
9. obavlja druge dužnosti propisane zakonom;
10. nadzire iznošenje podataka iz Bosne i Hercegovine.

Agencija je u skladu sa svojim nadležnostima donijela niz provedbenih podzakonskih akata I to: Pravilnik o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj: 52/09), Pravilnik o načinu čuvanja i posebnim mjerama tehničke zaštite ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj: 67/09), Pravilnik o inspekcijskom nadzoru u oblasti zaštite ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj: 51/09), Pravilnik o postupku po prigovoru nosioca podataka u Agenciji za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini („Sl. glasnik BiH“ broj: 51/09)  i Instrukcija o načinu provjere obrade ličnih podataka prije uspostavljanja zbirke ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj: 76/09).

Agencija za zaštitu ličnih podataka uspostavila je Glavni registar u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH broj: 49/06) i Pravilnikom o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama ličnih podataka („Službeni glasnik BiH broj: 52/09).Na osnovu člana 14. Zakona o zaštiti ličnih podataka, Glavni registar predstavlja elektronsku evidenciju osnovnih podataka o zbirkama koje vode kontrolori i ima za cilj da nosioce podataka informiše koje lične podatke kontrolori mogu prikupljati i na drugi način obrađivati. Informacije iz evidencija dobivene od kontrolora, Agencija objedinjava i objavljuje, na koji način i nastaje Glavni registar.

 

4.9. Sloboda izražavanja

 

4.9.2. Opće

 

4.9.3. Osnivanje i rad elektronskih medija

 

U zakonima o  o izmjenama i dopunama[1] Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu Bosne i Hercegovine, Zakona o javnom radiotelevizijskom servisu BiH i Zakona o komunikacijama  uvedene su odredbe o jednakoj zastupljenosti spolova u rukovodnim strukturama radio i televizijskog sistema BiH, ravnopravnost pri zapošljavanju, ravnopravno zastupanje interesa oba spola u programskim sadržajima, kao i programske zabrane uvredljivog, stereotipnog i ponižavajućeg predstavljanja žena i muškaraca na osnovu spola..

Na snagu je stupio Pregled povreda i odgovarajućih kazni koje izriče Regulatorna agencija za komunikacije ( „Službenom glasniku BiH“, broj 35/09). Pregled povreda usvojen u skladu sa članom 46. stav 3. tačka d) Zakona o komunikacijama BiH, a na osnovu prethodno utvrđenih obaveza emitera i operatora telekomunikacija u Bosni i Hercegovini, propisanih Zakonom o komunikacijama BiH, pravilima i drugim propisima Agencije i uslovima dozvola.

Pregled povreda vodi da vrsta sankcije i visina novčane kazne bude srazmjerna težini prekršaja i finansijskoj moći nosioca dozvole, što je postignuto kroz gradaciju kazni u odnosu na objektivne i finansijske pokazatelje. Time je ostvaren princip pravednosti i nediskriminacije i ispoštovana zakonska norma da iznos izrečene kazne bude srazmjeran težini prekršaja.

 

4.9.4. Odredbe krivičnih zakona

 

4.9.5. Zabrana propagiranja rata i pozivanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju

 

Krivično-pravni okvir u oblasti zabrane propagiranja rata i pozivanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju zaokružen je donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine  („Sl. Glasnik BiH“ br. 08/10). Ovim izmjenama i dopuna KZ BIH uvedeno je krivično djelo u članu 145a[2]. „Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i krivično djelu“. Krivični zakon BiH predviđa različit kazneni okvir za ovo djelo u odnosu na entitetske zakone koji kako je to naglašeno u prethodnom izvještaju nisu međusobno usaglašena. Tako su za ovo djelo u skladu sa tri različita krivična zakona[3] zaprijećene kazne od 3 mjeseca prema KZ BIH, jedne godine prema KZ FBIH i novčane kazne po odredbama KZ RS do tri godine prema KZ BIH, pet godina prema KZ FBIH i dvije godine prema KZ RS. Iako sva bića krivičnog djela u tri krivična zakona obuhvataju smisao člana 20. PGP smatramo da je razlika u kaznenom okviru neopravdana te bi ga trebalo ujednačiti.

Kao posebno krivično djelo izmjenama i dopunama KZ BIH predviđeno je djelo „Oštećenje ili rušenje vjerskih objekata[4]“. Entitetskim krivičnim zakonima biće ovog djela je obuhvaćeno krivičnim djelom Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti i krivično djelu dok je zakonodavac odlučio da u KZ BIH ovo djelo izdvoji kao posebno krivično djelo.

 

4.14.3. Posebna zaštita porodice

 

Zakon o platama u institucijama Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH, broj 50/08) koji se primjenjuje od jula ove2008. godine  je u članu 35. stav 1. predvidio da zaposleni u institucijama BiH da naknadu za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva ostvaruju u skladu sa propisima koji uređuju ovu oblast prema mjestu uplate doprinosa za svakog zaposlenog.

Ova odredba je dovela do različitih posljedica na zaposlenike koje dolaze i različitih entiteta. Naime, zaposlenici čiji se doprinosi uplaćuju u zavod za zdravstveno osiguranje Republike Srpske ostvaruju svoje pravu u punom iznosu (100%) prosječne plate koju je primao u zadnja tri mjeseca prije odlaska na porodiljsko odsustvo. Zaposlenice čiji se doprinosi uplaćuju na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine se nalaze u znatno nepovoljnijem položaju. Federalni zakonodavac je uređivanje ove oblasti prepustio zakonodavnim tijelima kantona koji također različito regulisali pitanje ove naknade.

Nakon neuspješnog pokušaja da se amandmanski djeluje na Zakon o plaćama i naknadama u institucijma BiH  ova inicijativa  nije dobilo dovoljnu (entitetsku) podršku u PS BiH, te  je  inicijativom potpredsjednice Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PS BiH pokrenut apelacioni postupak pred Ustavnim sudom BiH. Ustavni sud BiH je donio Odluku kojom se zaključuje da je član 35. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama u BiH diskriminatoran i suprotan ĉlanu II/4. Ustava BiH. Od velikog značaja za postizanje ravnopravnosti spolova u  BiH je činjenica da je Ustavni sud BiH još jednom naglasio da se „porodiljsko odsustvo naročito odnosi na prava žena da ne budu diskriminirane i da uživaju adekvatne uvjete rada“.

Ipak, važno je naglasiti da je odlukom Ustavnog suda BIH utvrđena diskriminacija sa u odnosu na zaposlenice u institucijama BIH dok naknada za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva na teritoriji FBIH i dalje ostaje različito uređena oblast u zavisnosti od zakona koji je na snazi u pojedinim kantonima.

 

4.14.4. Brak

 

Zakon o zabrani diskriminacije je u članu 5. tačka g) predvidio izuzetak od disrkiminacije koji se odnosi na stavljanje u nepovoljniji položaj pri uređivanju prava i obaveza iz porodičnog odnosa kada je to određeno zakonom, a posebno s ciljem zaštite prava i interesa djece, što mora biti opravdano legitimnom svrhom, zaštitom javnog morala, kao i pogodovanju braka u skladu s odredbama porodičnih zakona. Iako nije sasvim jasan cilj ovog izuzetka čini se da bi mogao da predstavlja ograničavajući faktor za pravnu regulaciju istospolnih zajednica jer izričito navodi da odredbe porodičnih zakona nisu diskriminatorne. Ipak ovakva odredba je očito uslovljena postojanjem odredbi porodičnih zakona koji se odnose na pitanje braka. Sve dok je brak regulisan kao zajednica života žene i muškarca porodičnim zakonom ovakav izuzetak se neće smatrati diskriminacijom u smislu Zakona o zabrani diskriminacije. Pitanje priznavanja istospolnih zajednica, istospolnih brakova i/ili registrivanih partnerstava bi moglo da bude otežano postojanjem ove odredbe jer se odredbe centralnog zakona koji se odnosi na pitanje diskriminacije izričito isključuje ovaj oblik različitog tretmana kao oblik diskriminacije. Postojanje ovog izuzetka je stoga zabrinjavajuće i ova odredba bi trebala biti brisana.

 

4.14.5. Posebna zaštita djeteta

 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na 155. sjednici održanoj 13. 7. 2011. godine, donijelo je Odluku o usvajanju Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine (2011 – 2014). Akcioni plan uključuje opće ciljeve iznesene na Svjetskom samitu za djecu, posebno utvrđene preporuke od strane Komiteta za prava djeteta, te ostalih komiteta UN-a kojima je Bosna i Hercegovina podnijela izvještaje o implementaciji međunarodnih konvencija iz oblasti ljudskih prava i sloboda.

---

[1] Sva tri zakona o izmjenama i dopunama su objavljenja u “Službenom glasniku BIH “ broj 32/10

[2] (1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(2)    Ko krivično djelo iz stava (1) ovog člana počini zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

[3] Član 145a. KZ BIH, Član 163. stav 1. Krivičnog zakona FBIH i član 390. stav 1. Krivičnog zakona RS

[4] Ko ošteti, učini neupotrebljivim ili sruši vjerski objekat kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”